Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Hrvatske |
---|
Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom.
Republika Hrvatska proglasila je svoju samostalnost i nezavisnost na osnovu Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio 25. juna 1991. Ustavnoj odluci o suverenosti i samostalnosti RH prethodio je referendum od 19. maja 1991. godine, na kojeg je izašlo 83,56% birača, a za suverenu i samostalnu Hrvatsku izjasnilo se 94,17 % birača. Međutim, proces razdruživanja od SFRJ je nakratko prekinut zbog tromjesečnog moratorija međunarodne zajednice (7. jula 1991.) Dana 7. oktobra 1991. godine raketirani su Banski dvori, ondašnje sjedište predsjednika Republike. To je bio izravan povod da Hrvatski sabor 8. oktobra donese Odluku o raskidu svih državno-pravnih veza na osnovu kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama sačinjavala dosadašnju SFRJ. Tog dana je Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskog naroda.